Kategorija: Novosti

  • Čovjek koji je dao značenje prirodi: Freeman Tilden

    Čovjek koji je dao značenje prirodi: Freeman Tilden

    Rođen 22. kolovoza 1883. u Maldenu, Massachusetts, Freeman Tilden započeo je svoju spisateljsku karijeru kao književni kritičar u novinama svoga oca. Kasnije je radio kao novinar za novine u Bostonu, New Yorku i Charlestonu. Kao romanopisac i dramatičar putovao je diljem svijeta. Početkom 1940-ih Freeman se „zasitio” pisanja fikcije te je, uz poticaj ravnatelja Newtona B. Druryja, počeo pisati o nacionalnim parkovima. Knjiga The National Parks: What They Mean to You and Me objavljena je 1951. godine. Izdavač Alfred Knopf nazvao ju je „… najboljom knjigom ikada napisanom” o parkovima. Ostala njegova djela uključuju The State Parks, Following the Frontier i The Fifth Essence. U dobi od 96 godina Freeman je preminuo 13. svibnja 1980.

    Otac interpreacije Freeman Tilden

    Svi mi imamo junake — ljude koji su svojim riječima ili djelima obogatili naše živote; ljude koje nastojimo oponašati. Bezbrojnim interpretatorima Nacionalne parkovne službe Freeman je bio upravo takva osoba. Mnogima je bio poput oca — prijatelj i povjerenik; svima savjetnik i mentor. Objavljivanjem knjige Interpreting Our Heritage 1957. godine dao je oblik i sadržaj profesiji interpretacije. U tom tankom svesku iznio je šest bezvremenskih načela koja su više od tri desetljeća vodila i održavala praktičare te umjetnosti. U izdavačkom žargonu, Freemanovi „brojevi” su dobri. Oni otkrivaju razmjere njegova utjecaja — treće izdanje, dvanaesti tisak, 62.500 primjeraka u optjecaju!

    U jednom od Tildenovih djela, govoreći o nacionalnim parkovima, rekao je:

    „Rani grčki filozofi promatrali su svijet oko sebe i zaključili da postoje četiri elementa: vatra, zrak, voda i zemlja. No kako su postajali malo mudriji, shvatili su da mora postojati još nešto. Ti opipljivi elementi nisu činili načelo; oni su samo otkrivali da negdje drugdje, ako ga već ne mogu pronaći, postoji duša stvari — Peta bit, čista, vječna i sveobuhvatna.”

    S predanošću i ljubavlju „sretnog amatera”, Freeman je omogućio generacijama interpretatora da iskustvu milijuna posjetitelja parkova dodaju dimenzije poticaja, značenja i relevantnosti. Kroz umjetnost koju je definirao, pomogao im je otkriti „Petu bit”. Freeman Tilden je „duša” interpretacije.

    Izvor podataka: National Park Service, The First 75 Years

  • Naša norveška priča u fotografijama – od Osla do Lillehammera

    Naša norveška priča u fotografijama – od Osla do Lillehammera

    Iako često čitamo kako je Norveška izrazito skupa zemlja, moramo predmetno demantirati. Uz povoljne avionske karte low-cost kompanija, dobro planiranje i činjenicu visoke inflacije u Hrvatskoj protekle tri godine stanje nije onakvo kakvo je bilo prije desetak godina. Norveška je itekako dostižna.

    Naše putovanje bilo je u rujnu i uživali smo u norveškoj jeseni. Posjetili smo Oslo kojeg s pravom možemo nazvati gradom muzeja. U tri dana smo posjetili sedam muzeja. Svakako preporučujemo Oslo Pass – digitalni pokaz koji je idealan za turistički posjet. Spaja javni prijevoz grada te ulaz u sve muzeje. Opcija od 48 ili 72 sata zadovoljit će vaše potrebe. U nastavku donosimo nekoliko prizora iz Osla.

    Očarao nas je dio Osla u kojem se nalazi jedinstveni parkovi prostor – Vigeland Park. Park skulptura životno je djelo Gustava Vigelanda i obuhvaća više od 200 skulptura izrađenih od granita, bronce i kovanog željeza. Većina skulptura postavljena je u razdoblju od 1940. do 1949. godine, no cijeli je park rezultat više od 40 godina rada. Polazište za park bila je Vigelandova fontana, koja je izvorno trebala biti smještena na trgu Eidsvolls plass ispred Parlamenta. Ti planovi nikada nisu ostvareni, a fontana je kasnije postala dio Vigelandovih opsežnijih planova za park.

    Nakon Osla odlučili smo se vlakom otići od malog gradića svjetskog glasa – Lillehammera. Tamo su 1994. godine održane zimske olimpijske igre. Osim po olimpijskim igrama grad je poznat po najvećem norveškom muzeju na otvorenome. Maihaugen je muzej kulturne povijesti smješten na prekrasnoj lokaciji u Lillehammeru, koji obuhvaća nekoliko stotina povijesnih građevina. Ovdje možete istražiti prošla okruženja i načine života iz različitih razdoblja norveške povijesti. Kao jedan od najstarijih i najvećih muzeja na otvorenom u zemlji, Maihaugen nudi stalne i povremene izložbe te privlači posjetitelje iz cijeloga svijeta. Već više od jednog stoljeća muzej gradi jedinstvene zbirke koje uključuju arhitekturu, obrtništvo, stambene objekte, oružje, narodnu umjetnost, tekstil i još mnogo toga. Uživajte i u fotografijama iz Lillehammera!

  • “Aljaska – posljednja granica” naše je najnovije predavanje!

    “Aljaska – posljednja granica” naše je najnovije predavanje!

    To je posebno putopisno predavanje koje će vas odvesti u divljinu i čaroliju Aljaske. Kroz impresije s dva putovanja – davne 2000. i nedavne 2025. godine – otkrit ćete kako se ova daleka sjeverna zemlja mijenja, ali i ostaje jednako očaravajuća.

    (više…)
  • Stvaramo i video zapise koje možete pratiti na našem YouTube kanalu

    Stvaramo i video zapise koje možete pratiti na našem YouTube kanalu

    Uživajte u ranojesenskim prizorima Gorskog kotara kroz video Goransko praskozorje!

    (više…)
  • Eli kaj, eli nikaj – imate svoj primjerak knjige ili trebate originalan poklon za vama drage osobe?

    Eli kaj, eli nikaj – imate svoj primjerak knjige ili trebate originalan poklon za vama drage osobe?

    Podržite opstanak kajkavskog! Prije svega svakodnevnim govorom i korištenjem, bez cifranja i srama. Podučite djecu sintagmama i konstrukcijama kao što je štalni zajec ili žarka strela. Ili srakoper, ako više voli(te) ptice. Možemo voljeti američke filmove, britanske TV serije ili skandinavske krimiće, ali definira nas pravi, domaći, sočni KAJ.

    (više…)
  • “Dani dvoraca Sjevera Zagorja”: U dvorcu Opeka održana tematska predavanja

    “Dani dvoraca Sjevera Zagorja”: U dvorcu Opeka održana tematska predavanja

    Na Europski dan parkova, 24. svibnja 2025. održana su tematska predavanja u dvorcu Opeka u sklopu manifestacije „Dani dvoraca Sjevera Zagorja“. Tema događanja „Priroda i putovanja“ nadahnuta je životom Marka Bombellesa, slavnog vlasnika dvorca, strastvenog putnika i velikog ljubitelja prirode.

    (više…)
  • “Eli kaj, eli nikaj” – opus četverorječnih mudrosti kajkavskih frazema

    “Eli kaj, eli nikaj” – opus četverorječnih mudrosti kajkavskih frazema

    Da mlađe generacije ne bi zaboravile narječje svojih predaka, Međimurac Siniša Golub prikupio je čak 400 kajkavskih frazema i objavio ih u knjizi “Eli kaj, eli nikaj”. Inspiracija su mu bila sjećanja na pokojnu prabaku koja se četverorječnim mudrostima koristila u svakodnevnom govoru. 

    (više…)
  • PUTOPISNO PREDAVANJE Mihaela Mesarić i Siniša Golub: ‘Normandija je učionica na otvorenom’

    PUTOPISNO PREDAVANJE Mihaela Mesarić i Siniša Golub: ‘Normandija je učionica na otvorenom’

    Hodočasnički put Sv. Mihaela, Dan D i samostan Mont Saint Michel bile su okosnice putopisnog predavanja održanog 30. studenog u maloj dvorani MESAP-a u Nedelišću.

    (više…)
  • Svestrani Međimurac Siniša Golub gostovao u našoj knjižnici

    Svestrani Međimurac Siniša Golub gostovao u našoj knjižnici

    Zadnji tjedan ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Belišće započeo je održavanjem čak dviju aktivnosti odmah u ponedjeljak, 8. studenoga 2021. godine.  

    (više…)
  • Putopisno predavanje Nacionalni parkovi – najbolja američka ideja

    Putopisno predavanje Nacionalni parkovi – najbolja američka ideja

    U sklopu oblježavanja Mjeseca hvatske knjige 2019. u srijedu 30. listopada 2019. u 19 sati u goste nam dolazi Siniša Golub, magistar znanosti upravljanja zaštićenim područjima prirode i ravnatelj Javne ustanove Međimurska priroda. Kao netko tko vjeruje da u karijeri zaštitara prirode treba krenuti od temelja, Golub je najprije od svoje 17. godine vodio ekološku udrugu, a od 31. do danas javnu ustanovu za zaštitu prirode u rodnom Međimurju. Prije nego je postao ravnatelj, radio je kao prvi međimurski rendžer, te je u tom smislu prvi Međimurec koji je položio stručni ispit za to časno zvanje, zapravo životno poslanje.Američki nacionalni parkovi njegova su trajna inspiracija, mjesto nadahnuća i prostor istraživanja najboljih praksi u upravljanju zaštićenim područjima. Ujedno, to je i prostor susreta s najboljim majstorima zanata interpretacije zaštićenih područja.

    (više…)